U okviru obilježavanja 19.godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, u Narodnom pozorištu u Sarajevu, upriličena je akademija koja je okupila eminentna imena iz društvenog, kulturnog, političkog i akademskog života BiH, dipomatskog kora u BiH te iz regije.

Dobrodošlicu prisutnima poželjela je jedna od osnivača Findacije „Alija Izetbegović“, Sabina Berberović, kćerka Alije Izetbegovića, koja je zahvalila svima što prisustvuju večeri sjećanja.

– Zapravo, ovo je večer podsjećanja na uzvišene vrijednosti koje je živio i za koje se borio rahmetli Alija Izetbegović. To podsjećanje veoma je važno, jer smo u trećem mileniju svjedoci nezamislivih nepravdi i nasilja širom svijeta, čak i na tlu Evrope. Urušavanja svih vrijednosti na kojima treba počivati čovječanstvo – kazala je ona.

Povijesno značajne političke i državničke uloge, dodala je, Alija Izetbegović je obavljao i u  okolnostima mijenjanja sistema vlasti, agresije i ratnih sukoba, ali uprkos težini tih okolnosti, ustrajavao je u svojoj vjernosti vrijednostima slobode, pravde i ljudskog dostojanstva – odbijanje isključivosti nasilja i radikalizma, što je bio njegov stav i način političkog i državničkog djelovanja.

Tokom izloženosti Bosne i Hercegovine brutalnoj sili agresorskog oružja i nepravednom odnosu svijeta, naslijeđe Alije Izetbegovića trajna je ostavština prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva RBiH – lidera bošnjačkog naroda i lidera samostalne BiH, zajedničke domovine svih koji u njoj žive.

– Naša je zamisao i težnja da Fondacija koja nosi njegovo ime doprinosi općem dobru u svjetlu njegovog zalaganja za univerzalne vrijednosti i da djeluje kao Fondacija za ljudska prava i slobode, za demokratiju i vladavinu prava, istinu pravdu i toleranciju. Kao fondacija za evropsku, demokratsku i prosperitetnu BiH – državu u kojoj ljudi različitih nacija vjera, kulturnih tradicija mogu živjeti zajedno. Smatramo da to nije utopija, nego realnost BiH i čovječanstva – naglasila je Berberović.

Bivši predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan, koji je dobro poznavao Aliju Izetbegovića je pored ostalog kazao da film „Sarajevo safari“ duboko u sebi nosi strašnu povijest rata, te  je naglasio da ono što je neprihvatljivo miru ne smije i ne može biti dozvoljeno ni u ratu.

Veći dio života, kako je Kučan rekao, bio je saputnik Alije Izetbegovića, čovjeka koji je bio duboko svjestan odgovornosti, čovjeka koji nije želio rat, nije ga započeo, već ga je morao prihvatiti. Rekao je i to da osuda agresije i podrška sankcijama nisu bile dovoljne.

Naglasio je da Dejtonom nisu odstranjene prijetnje rata, da taj sporazum nije dovoljan, da mir koji slijedi nije pravedan, ali je bio bolji od ratnih stradanja.

Kučan je pozdravio status kandidata BiH za EU, iako ne ispunjava uvjete, navodeći da je i Slovenija dioprinijela tome dobijanju tog statusa. Kazao je da je EU takva kakva je, još  privlačna za ljude u BiH.

Smatra da iako je status donesen pod veoma zahtjevnim uslovima, BiH ne može sama nositi breme, ali i da je Evropska komisija sebe obavezala time da pomogne BiH da ispuni te uslove.

– Cilj Alije Izetbegovića bila je BiH, ravnopravna zajednica Bošnjaka, Srba, Hrvata i svih građana. BiH nije samo komad neba na Balkanu već ideja da svi mogu živjeti zajedno. Razlike je pretvorio u kreativnost i to je bila inspiracija za cijele generacije. Nije bio čovjek bez greške, ali on ih je znao popraviti – kazao je Kučan.

Također je i predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci ukazao na susret sa Alijom Izetbegovićem i njegovom brigom da sarajevska Hagada bude sačuvana, njenoj zaštiti, ali i njenom prvom pojavljivanju u „New York Timesu“.

I dugogodišnji direktor Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović prisjetio se prvog susreta sa rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem, u jesen ratne 1992. godine.

Mašović je pored ostalog naglasio da je Alija Izetbegović jedna od najznačajnijih figura bh. povijesti,  te da je osigurao mjesto u svjetskoj povijesti,  kao i da su o njemu govorili i pisali kao o mudracu, državniku, vrhovnom komandantu, iskrenom vjerniku…

Prisjetio se susreta i angažmana predsjednika Alije Izetbegovića za oslobađanje Vladimira Srebrova koji je bio zarobljen, a kasnije umro od posljedica zadobijenih povreda u vrijeme kada je bio u zarobljeništvu u logoru u Kuli.

Javna ustanova “Muzej Alija Izetbegović”, kao organizator aktivnosti obilježavanja godišnjice, postavila je i izložbu fotografija pod nazivom “Alija Izetbegović-između Istoka i Zapada”.

Delegacije svih nivoa vlasti u BiH, predstavnici diplomatskog kora, danas su polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe, na Šehidskom mezarju Kovači odale počast rahmetli Aliji Izetbegoviću.

Tom prilikom je predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao da se Alija Izetbegović tokom života borio sa, na oko, beznadežno jačim silama od sebe. Kao mladić se suprotstavio sistemu koji je izgledao jako moćan, a koji se protezao od Balkana pa do Sibira.

Također je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović pored ostalog, tom prilikom izjavio da „ime Alije Izetbegovića priziva neiscrpan broj tema, jer se radi o osebujnoj ličnosti i jednom od najznačajnijih ljudi u historiji ove države – zasigurno najznačajnijoj ličnosti, u novijoj bosanskohercegovačkoj historiji“.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. 

Rođen je 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu, a procjenjuje se da je njegovoj dženazi prisustvovalo oko 100.000 ljudi, među kojima su bili brojni međunarodni i domaći zvaničnici.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Hayat.ba

Popularno

  • 30 dana

  • Sve

  • 7 dana