Snaga Bošnjaka u Sjevernoj Americi posebno je bila vidljiva tokom perioda Agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je izuzetno dobro organizirana bošnjačka dijaspora prihvatila hiljade izbjeglica. Također, mnogobrojni Bošnjaci u dijaspori, prije svega Nedžib i Muhamed Šaćirbegović, Bećir Tanović i Hasan Karačić, doprinijeli su tome da se širom Sjedinjenih Američkih Država i Kanade čuje istina o Bosni. Danas, stotine hiljada Bošnjaka živi u Sjevernoj Americi, a mnogi od njih su postigli izuzetno značajne poslovne uspjehe koji su im omogućili da aktivno pomažu različite projekte u Bosni i Hercegovini. Jedan od njih jeste i Srebreničanin Fadil Cvrk, koji nekoliko godina nakon Genocida u Srebrenici s porodicom dolazi u SAD. Cvrk je trenutno predsjednik jedne od najaktivnijih humanitarnih organizacija u dijaspori – Humanitarnog fonda “Atlanta” (HFA), koji je u posljednjih nekoliko godina realizirao veliki broj projekata, posebno onih koji su bili usmjereni prema povratničkoj populaciji.
STAV: Možete li nam predstaviti razinu organiziranosti Bošnjaka u Atlanti?
CVRK: Bošnjaci u Atlanti su izuzetno dobro organizirani, što je doprinijelo veoma dobrim i velikim rezultatima koji omogućavaju bolji i kvalitetniji život, gradeći dobre preduvjete za naše mlade naraštaje. Organiziranost je kao i u svim drugim saveznoameričkim državama najbolje sprovedena kroz lokalne džemate. Naš džemat “Zajednica Bošnjaka Georgije” je u potpunosti vlasnik prelijepog centra čija se vrijednost procjenjuje na nekoliko miliona dolara. Centar, pored velike sale u kojoj organiziramo razne svečanosti, manifestacije, svadbe i sve ono za šta nam može poslužiti, sadrži i četiri učionice za mektepsku nastavu, džamijski prostor s abdesthanom, prostoriju za vjenčanja, salu za sastanke, “Bosansku sobu” i još mnogo drugih prostorija za razne aktivnosti, u šta pripada i nekoliko višenamjenskih prostorija koje koristi naša omladina. Prvi smo džemat u Sjevernoj Americi koji je izgradio Muzej Genocida. Također, na našem zemljišnom prostoru veličine oko 32 dunuma, oko našeg centra, sagradili smo i kompleks sportskih terena za veliki i mali nogomet, košarku i druge sportske aktivnosti, na kojima redovno organiziramo turnire i teferiče. U našem džematu imamo preko 700 familija koje su aktivni članovi u našim aktivnostima.
STAV: Putem organizacije koju predvodite (Humanitarni fond “Atlanta”) realizirali ste niz projekata usmjerenih prema domovini Bosni i Hercegovini, posebno povratničkim područjima. Koje biste dosadašnje projekte posebno istakli?
CVRK: Humanitarni fond “Atlanta” (HFA) djeluje u okviru našeg džemata kao neprofitne organizacije, u skladu sa svim važećim lokalnim zakonima države Georgia.
Fond je počeo s radom 9. maja 2010. godine. U nekoliko mandata, voljom naših džematlija, bio sam jedanaest godina član Upravnog odbora (UO) i sekretar džemata. Kao tadašnji član UO, predložio sam članovima Odbora da osnujemo jedan fond koji će okupiti naše građane u Georgiji, ali dati i mogućnost i svima onima iz svih drugih država Sjeverne Amerike koji to žele da ujedinjeni pomažemo socijalno ugrožene, bolesne i povratničke porodice u Bosni i Hercegovini, kao i stipendiranje odličnih učenika i dobrih studenata slabijeg materijalnog stanja. Trenutno imamo 657 porodica u članstvu iz 23 države Sjeverne Amerike. Sve naše donacije radimo javno i transparentno, isključivo putem TV emisije Ispuni mi želju i Istina TV, koju vodi Munira Džabija. Samo su te dvije TV posrednici između nas i onih kojima je naša donacija namijenjena. Do sada smo pomoć pružili za preko 2.500 porodica u BiH, stipendiramo 139 učenika i studenata, dok je 18 naših stipendista završilo fakultete. Kroz sve navedene projekte donirali smo preko 3 miliona KM. Jako mnogo novca smo donirali za liječenje bolesnih osoba i razne vrste operacija. Zatim adaptacije i sitne popravke na kućama demobilisanih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine i socijalno ugroženih porodica, zatim donacije plastenika, sitne i krupne stoke, kao i prehrambenih artikala. Veoma veliki fokus u pružanju pomoći dajemo našim povratnicima. Samo u ovoj 2021. godini realizovali smo veliki broj akcija. Uoči mjeseca ramazana donirali smo oko 21.000 KM za narodne kuhinje u Srebrenici, Zvorniku, Janji, Prijedoru, Doboj-Istoku, Banjoj Luci, Bosanskoj Dubici i Bosanskom Novom. Podržali smo završetak školske dvorane u mjestu Brijesnica u Doboj-Istoku koju koriste naši učenici osnovnih i srednjih škola iz velikog broja povratničkih sela ovog kraja. U saradnji s organizacijom “Most-Bro” iz Danske, organizirali smo donaciju školskih klupa, računara, pametnih tabli i drugih nastavnih sredstava za jednu školu u Sanskom Mostu, kao i za nekoliko škola u Srebrenici i Bratuncu, čija vrijednost donacija se kreće i do oko 150.000 KM. Također, u ovoj godini imali smo nekoliko akcija gdje smo pružili pomoć za preko 60 povratničkih porodica u Žepu, Bosansku Dubicu, Kupres i Sokolac. U ovoj godini imali smo i dvije akcije pružanja podrške našim najmlađim u Čapljini, kao i za nekoliko porodica slabijeg materijalnog stanja.
STAV: U SAD živi veliki broj Bošnjaka. Da li oni mogu biti pokretačka snaga pozitivnih procesa u domovini uzmemo li u obzir da su mnoge iseljeničke zajednice u SAD poput Jevreja, Armena ili Iraca u velikoj mjeri pomogle razvoju svojih država i lobiranju za njih na međunarodnom nivou?
CVRK: Naša dijaspora je izuzetno jaka u svakom pogledu. Sama činjenica da godišnje, prema nekim procjenama, u BiH dijaspora pošalje preko 5 milijardi KM dokazuje ekonomsku snagu. S druge strane, imamo nebrojeno svojih mladih koji su završili najbolje fakultete, obavljaju veoma velike i važne poslove i nalaze se na čelu mnogih firmi i organizacija. U tome leži posebna snaga koja može itekako mnogo dati u obrazovnom i političkom pogledu. Nažalost, ova druga opcija skoro da je u potpunosti neiskorištena najviše zbog toga što naša država apsolutno ne pokazuje zainteresiranost za tim i ne daje nikakvu mogućnost da iskažemo svoju snagu kroz volju i želju koju imamo. Štaviše, nailazimo i na razna opstruiranja od strane pojedinih faktora u državi, posebno u procesu registracije i glasanja na izborima u BiH. Godinama ukazujemo na našu želju da damo doprinos, da se osnuje ministarstvo za dijasporu, putem kojeg ćemo pomoći državi u njezinom jačanju i očuvanju njezinog teritorijalnog integriteta. Za razliku od država koje ste nabrojali, nažalost, naša država nema sluha za nas. Ne tražimo ništa od države, dovoljno je što je imamo, samo tražimo i želimo da nam se pruži adekvatna mogućnost i otvore vrata da pomognemo njenom razvoju.
STAV: Vlasti bh. entiteta RS troše veliki novac na lobiranje. Šta treba da bude odgovor bosanskih patriotskih snaga u dijaspori?
CVRK: Lobiranje je uvijek važno, ne samo sada, uvijek, a posebno u teškim i odlučujućim momentima. I samo smo svjedoci rezultata efikasnog lobiranja koje može biti na različite načine i u različitim pogledima, a svaki od njih daje doprinos državi. Svaka država na svijetu ima svoje lobiste. Onako kako to koja država shvati i koliko u to ulaže, pokazuju i rezultati koji se na kraju postignu. Svi znamo da vlasti manjeg bh. entiteta već godinama ulaže ogroman novac za lobiranje iz vlastitog budžeta, a koje vrše u mnogim državama, posebno u SAD, koje su centar svjetske političke moći. Naš odgovor mora ići u istom pogledu, samo jače, snažnije i organiziranije i na znatno višem nivou.
STAV: U čemu vidite najveću snagu dijaspore i zbog čega je važno da dijaspora bude međusobno povezana i jaka?
CVRK: Svi znamo da svaka zajednica, ako nije povezana i jedinstvena, nema sjajnu budućnost. Zato je izuzetno važno da naša dijaspora, ne samo u Americi, već kompletna dijaspora, bude uvezana u raznim segmentima i da zajedničkim, planskim, iskrenim i poštenim radom, uz veliku upornost i istrajnost, radimo za boljitak naše države, svih onih koji žive u njoj, a time i svih nas.
STAV
